Ruska vojska u blizini granice s Finskom: Gradi se velika vojna baza

Prema satelitskim snimkama koje je objavio finski javni servis Yle, radovi se odvijaju unutar vojnog kompleksa Lupče-Savino, koji se nalazi nasuprot finskoj pokrajini Laponiji. Vlasti Murmanske oblasti tvrde da na tom području nastaje novi vojni kompleks namijenjen artiljerijskoj brigadi i inženjerskim postrojbama. Do sada je lokacija služila samo kao skladište, a opseg radova sugerira temeljitu transformaciju.

U posljednjim mjesecima podignuto je više novih zgrada, a dodatno je očišćena šuma i proveden veliki zemljani rad duž trase duge 1,4 kilometra. Planira se gradnja još deset objekata, dok su stambene zgrade iz sovjetskog doba obnovljene i ponovno stavljene u upotrebu - njih ukupno sedam.

Vojni analitičar i bivši časnik finske obavještajne službe Marko Eklund procjenjuje da bi kombinacija ovih jedinica mogla značiti dolazak preko 2000 vojnika. Naglašava kako opseg infrastrukture jasno pokazuje da nije riječ o privremenom rasporedu snaga za ukrajinsko bojište, već o strateškom pozicioniranju uz granicu.

Garnizon se nalazi u najužem dijelu teritorija Rusije kod Kandalakše, svega 110 kilometara od Finske. U slučaju oružanog sukoba, gubitak tog područja mogao bi prekinuti kopnenu vezu između Kolskog poluotoka i ostatka zemlje, uključujući ključnu bazu za nuklearne podmornice.

Guverner Murmanske oblasti Andrej Čibis potvrdio je da se projekt provodi u sklopu državnog programa obnove zatvorenih vojnih naselja, za koji je do 2026. osigurano oko 460 milijuna eura. Primjerice, i u Alakurttiju, također blizu Finske, u tijeku je gradnja škole i kulturnog centra – mjera za privlačenje vojnih obitelji u regiju.

Aktivnost je zabilježena i na Karelijskoj prevlaci – osobito u garnizonu Sapjornoje, gdje se od kraja prošle godine intenzivno gomila oprema. Ta baza, nekoć rezervirana za jedinice nuklearno-biološko-kemijske zaštite, sada se razvija u logističko i tehničko središte povezano s garnizonom Kamenka, koji prelazi iz brigade u diviziju – čime bi se broj vojnika mogao povećati s 4000 na 10.000.

U Republici Kareliji formira se i novi 44. armijski korpus, čime bi broj vojnika duž istočne granice s Finskom mogao narasti za dodatnih 15.000. U Petrozavodsku, gdje se nalazi veliko vojno skladište, evidentirano je remontiranje sovjetske opreme, kao i dovršetak dodatne hale za vozila.

U istom gradu osnovana je i željeznička brigada, dok je zapovjedni centar nove zrakoplovne divizije smješten uz zračnu bazu Besovec – još jedan pokazatelj približavanja ruske vojne infrastrukture finskoj granici. Ruske vlasti ovakve poteze opravdavaju ulaskom Finske i Švedske u NATO.

Prošle godine ponovno je uspostavljena Lenjingradska vojna oblast, a reorganizacija brigada u divizije znači znatno povećanje ljudstva – udvostručenje, a ponegdje i utrostručenje.

Prije rata u Ukrajini u toj regiji bilo je raspoređeno oko 30.000 vojnika. Eklund procjenjuje da bi taj broj uskoro mogao doseći i 100.000, uz značajno povećanje broja tenkova. Iako trenutna prijetnja Finskoj ostaje politička, ističe kako blizina i brojnost trupa uz granicu sve više dobivaju i fizičku dimenziju. Dodaje i da je Rusiji za pripremu invazije na Ukrajinu trebalo više od godinu dana – što, u kontekstu događanja na sjeveru, dodatno pojačava zabrinutost.